Melanom nokta i nokatne regije je najčešće varijanta akralnog lentiginoznog melanoma (akralni lentigo melanom), odnosno melanoma koji se javlja na dlanovima i stopalima. U druge tipove melanoma koji se veoma retko javljaju na noktima, spadaju nodularni i dezmoplastični melanom.
Melanom na noktu obično zahvata nokat palca ruke ili noge, mada može da se javi i na bilo kom drugom prstu. Pod termin melanom nokta spadaju:
- subungvalni melanom (melanom koji nastaje na matrici/matriksu nokta)
- ungvalni melanom (melanom koji nastaje na tkivu ispod nokatne ploče)
- periungvalni melanom (melanom koji nastaje na koži iza nokatne ploče)
Ko može da dobije melanom nokta?
Melanom nokta je redak i predstavlja 1% svih melanoma. Javlja se kod osoba svih rasa, bez obzira na boju kože. Premda nije mnogo češći kod tamnoputih nego kod osoba svetle puti, to je najčešći oblik melanoma koji se dijagnostikuje kod osoba sa veoma tamnom kožom. U najvećem broju slučajeva melanom nokta se dijagnostikuje u dobi između 40 i 70 godina.
Smatra se da melanom noktiju nije posledica izlaganja sunčevoj svetlosti. Jedan od faktora može da bude trauma i to sa većom incidencijom kada su u pitanju palac ruke i noge.
Kako izgleda melanom nokta ?
Subungvalni melanom često počinje kao pigmentovana traka koja može da se vidi duž nokatne ploče (melanonihija). Tokom nedelja ili meseci ova pigmetovana traka koja ukazuje na melanom na noktu:
- postaje šira, posebno na proksimalnom (gornjem) kraju (kutikula/pokožica)
- dobija neujednačenu pigmentaciju, od svetlosmeđe do tamnosmeđe
- širi se i zahvata susedne zanoktice (Hačinsonov znak)
- može da formira čvor, čir ili da krvari
- može da dovede do tanjenja, pucanja ili izobličenja nokatne ploče (distrofija nokta)
Međutim, preko 50% svih slučajeva subungvalnog melanoma su amelanotični (bezbojni). Ungvalni melanom može da formira čvor ispod nokatne ploče i da je podigne (oniholiza). Ponekad može da liči i na bradavicu (verukozni oblik). Obično je bezbolan, međutim, uznapredovali tumor koji napada koštanu strukturu ispod nokta, može da izazove jake bolove.
Šta izaziva melanom noktiju? (Etiologija/Uzroci bolesti)
Trenutno, tačan uzrok nastanka melanoma nokta nije poznat. Međutim, u potencijalne uzroke spadaju:
Za nekontrolisanu aktivnost onkogena (loši geni koji pospešuju rast i deobu ćelija) ili potisnuto delovanje gena supresora tumora (geni koji u normalnim okolnostima drže pod kontrolom rast i deobu ćelija/antionkogeni), se smatra da imaju ulogu u nastanku melanoma na noktu.
Oko 50% svih melanoma imaju mutaciju (promenu) u koju je uključen i BRAF onkogen.
UV zračenje izazva oštećenja DNK (genetski materijal koji određuje sve naše osobine i funkcije), usled čega može da dođe do uključivanja onkogena ili isključivanja gena supresora tumora (antionkogena). Bez obzira na sve, naučna istraživanja koja su u toku, pokazuju da sunčeva svetlost, po svemu sudeći, nije značajan faktor u nastanku melanoma nokta.
U porodicama sa naslednim melanomom, genske mutacije koje povećavaju rizik od nastanka kancera prenose se sa jedne generacije na drugu.
Kako se dijagnostikuje melanom nokta ?
Na subungvalni melanom može da se posumnja kod pacijenata koji imaju kliničku sliku široke (šire od 3mm), nove ili promenljive pigmentovane trake na jednom noktu. Dermatoskopski pregled može da otkrije više detalja i pokaže pigmentovane linije različitih boja i neujednačene širine ili razmaka. Ove linije obično nemaju prirodnu tendenciju da su postavljene paralelno jedna prema drugoj dužinom nokta. Ungvalni melanom formira nepigmentovani čvor ispod nokatne ploče, što na kraju dovodi do propadanja nokta.
Dijagnoza melanoma se potvrđuje biopsijom matriksa i ležišta nokta. Dijagnostikovanje može da bude prilično teško i zahteva specijalističko ispitivanje dermatopatologa. Patolog može da utvrdi da li je melanom in situ (lokalni) ili je invazivni. Opis invazivnog oblika melanoma na noktu mora da sadrži njegovu debljinu u milimetrima i nivo tkiva koje je zahvaćeno.
Ako je klinički dijagnostikovan subungvalni hematom (ljubičasta mrlja ispod nokta usled krvarenja ili nagnječenja), nokat može da se posmatra i nekoliko nedelja. Nakon tog perioda bi trebalo da se vidi kako iza podliva raste nokat normalnog izgleda. Dermoskopija je korisna, pošto hematom nema izgled trake, kao kod subungvalnog melanoma. Međutim, ne sme se izgubiti iz vida da melanom može da krvari.
U druge dijagnoze koje dolaze u obzir spadaju i onihomikoza, (gljivična infekcija), paronihija (infekcija perungvalnog tkiva), piogeni granulom (benigni tumor kože) i karcinom skvamoznih ćelija (drugi po učestalosti rak kože).
Koje su moguće komplikacije melanoma nokta ?
U melanome u ranom stadijumu spadaju i melanomi in situ (ograničeni samo na gornji sloj kože koji se zove epidermis/pokožica) ili lokalno invazivni melanomi koji su se proširili na dublje slojeve kože. Melanom nokta u poodmaklom stadijumu može da zahvati tkivo i kost ispod nokta. Može i da metastazira izvan regije nokta i kože, na limfne čvorove i druge organe.
Organi koji su najčešće zahvaćeni metastazom su:
- pluća
- jetra
- mozak
- kosti
- gastrointestinalni trakt
Lečenje
Kako se leči melanom nokta?
Melanom nokta se otklanja hirurškim putem. To podrazumeva uklanjanje čitave nokatne strukture. Ponekad mora da se obavi i amputacija vrha prsta ruke ili noge.
Nekim pacijentima se nudi i biopsija sentinelnog limfnog čvora (limfni čvor stražar) da bi se utvrdilo da li se melanom nokta proširio na lokalne limfne čvorove.
Kako se prevenira melanom nokta ?
Tačan uzrok i faktori rizika melanoma nokta još nisu identifikovani. Stoga je trenutno nemoguće sprečiti pojavu ovog oboljenja.
U neke korake koji mogu da dijagnostikuju maligni melanom nokta u ranim stadijumima spadaju:
- Obavljajte samopreglede kože, od glave do pete, jednom mesečno.
- Jednom godišnje obavite profesionalni pregled kože kod lekara.
- Sve osobe sa melanomom bi trebalo da idu na redovne preglede kože čak i nakon lečenja, bar jednom godišnje do kraja života.
- Pažljiv nadzor osoba koje primaju imunosupresive iz različitih razloga ili onih sa oslabljenim imunim sistemom.
Kakve su prognoze za pacijente sa melanomom nokta ?
Glavni faktor povezan sa rizikom od širenja melanoma (metastaza) i smrti je debljina melanoma u vreme kompletne ekscizije (odstranjivanja) primarnog tumora. Zakasnela dijagnoza je česta kod subungvalnog melanoma, posebno kada je zahvaćen nožni palac, i kada su se neki od tumora već proširili u vreme dijagnostikovanja.
Stopa petogodišnjeg preživljavanja osoba koje su dobile maligni melanom nokta se kreće u veoma širokom opsegu od 16 – 78%, u zavisnosti od serije histopatoloških promena, sa 2 veće serije u opsegu od 51 – 55%.
Dodatne i bitne informacije o melanomu nokta:
Novi tipovi tretmana za melanom nokta su trenutno u fazi ispitivanja. U njih spadaju vakcine i novije ciljane terapije koje deluju na izmenjene gene ili proteine u ćelijama melanoma.