Dunja obiluje šećerom, organskim kiselinama (jabučna, limunska), pektinom, taninom, vitaminom C, a list taninom i bojenim materijama. Seme ima veliki procenat sluzi (20%) i masnog ulja, ali i malu količinu cijanogenih heterozida, enzima i drugih sastojaka.
Žut i mirisan plod dunje (Cydonia oblonga L., Rosaceae) stigao je na ormane naših baka iz prapostojbine u srednjoj Aziji.Dunja je preneta u južnu i srednju Evropu, a najveću popularnost doživela je u staroj Grčkoj gde je čak ušla i u mitove kao simbol sreće ljubavi i plodnosti.
dunja je listopadni žbun, ili nisko drvo (izraste do 8 m), listovi su naizmenično raspoređeni, ovalni, po obodu celi, a s naličja dlakavi. Cvetovi su pojedinačni, beli, ili bledocrvenkasti, plodovi loptastog, ili kruškolikog oblika, mirišljavi, žuti, vunasto-dlakavi sa sluzavim semenom.
Lekoviti su plod dunje (Cydoniae fructus), i seme (C. Semen), i list (C. folium). Zreo plod dunjebere se u jesen, list za vreme i posle cvetanja biljke, a seme se vadi iz plodova kad se upotrebljava u domaćinstvu, ili tokom industrijske prerade.
Zreo plod dunje je tvrd, oporog i kiselkastog ukusa. Upotrebljava se svež u ishrani, od njega se kuvaju pekmezi, slatka, marmelade, žele…
U narodu se sok dunje i skuvana voćka upotrebljavaju protiv:
proliva
plućnih bolesti
za jačanje sluzokože usta, želuca i creva
Dunja može da se sačuva do proleća, a u nekim krajevima je suše isečenu u tanke kriške od kojih se kuva čaj. U tradicionalnoj medicini list dunje upotrebljava se kao sredstvo protiv proliva.
Seme dunje je mrko-crveno, tvrdo, jajastog i trouglastog oblika, a kad se potopi u vodu postaje klizavo od velike količine sluzi koja, ako se promućka, spada sa semena. Kad se žvaće oseća se slab ukus i miris gorkih badema. Upotrebljava se kao sluzno sredstvo (Mucilago Cvdoniae) za izradu preparata za ublažavanje nadražajnog, suvog kašlja, spolja kao obloga kod opekotina, u kozmetici u losionima i sredstvima za oblikovanje kose. Dunjina sluz se dobija tako što se 10 g semena prelije šoljom prokuvane i ohlađene vode i posle nekoliko sati procedi. Seme se upotrebljava isključivo celo, nezdrobljeno, da bi se izbeglo oslobađanje cijanovodonične kiseline, jer u semenu može da bude u količinama koje mogu da izazvu trovanje.
RECEPTI
Dunja protiv čira na stomaku i dvanaestercu
Po 1 kašiku lanenog i dunjinog semena prelijte 1 šoljom hladnog čaja od kamilice, dobro promešajte, procedite posle 1 sata i pijte nezasladeno pola sata pre jela 2-3 x dnevno
Dunja za bolje varenje
Pomešajte po 15 g lista pitome nane, matičnjaka i hajdučice, lanenog i dunjinog semena, islandskog lišaja i 10 g trave ive, pa 3 kašike ove mešavine prelijte sa pola litre prokuvane i ohlađene vode, sačekajte 3 sata, zagrejte u poklopljenoj posudi da se smlači i pijte 3-4 x po 1 čašicu pola sata pre jela
Kod zapaljenja debelog creva
Pomešajte po 20 g lanenog i dunjinog semena, srčenjaka, islandskog lišaja i plodova borovnice, pa 3 kašike mešavine prelijte sa pola litre hladne vode, ostavite 3 sata, što češće mešajte, zagrejte u poklopljenom sudu do ključanja, ostavite da se ohladi i pijte 3-4 x dnevno po 1 čašicu na pola sata pre jela
Dunja protiv proliva
Po 20 g drenjina, oskoruša, šipuraka, dunja i mušmula dobro isitnite, od te smeše uzmite 3 kašike i kuvajte 10 minuta u pola litre vode, a kad se ohladi procedite i pijte umesto vode
Stišava upalu usta
2 kašike mešavine jednakih delova kamilice, žalfije i semena dunje prelijte sa četvrt litra ključale vode, ostavite 2 sata, procedite i ispirajte usta