Šta je bipolarni poremećaj ?
Bipolarni poremećaj, ranije poznat kao manična depresija, izaziva ekstremne promene raspoloženja koje uključuju emotivne visine (manija ili hipomanija) i padove (depresija). Kada postanete depresivni, možete biti tužni ili se osećati beznadežno i izgubiti interesovanje ili zadovoljstvo u većini aktivnosti. Kada se vaše raspoloženje menja u drugom pravcu, možete se osetiti euforično i puni energije. Promene raspoloženja mogu doći samo nekoliko puta godišnje ili mnogo češće, čak nekoliko puta nedeljno.
U većini slučajeva, bipolarni poremećaj se može kontrolisati lekovima i psihološkim savetovanjem (psihoterapija).
Bipolarni afektivni poremećaj uzroci
Tačan uzrok bipolarnog poremećaja je nepoznat, ali nekoliko faktora mogu biti uključeni, kao što su:
Biološke razlike. Ljudi sa bipolarnim poremećajem imaju fizičke promene u mozgu. Značaj ovih promena je uvek neizvestan, ali može na kraju ukazati na uzroke.
Neurotransmiteri. Neravnoteža u prirodi moždanih hemikalija zvanih neurotransmiteri izgleda igra značajnu ulogu u bipolarnom poremećaju i drugim poremećajima raspoloženja.
Genetika (nasleđene osobine). Bipolarni poremećaj je češći kod ljudi koji imaju brata/sestru ili roditelja sa ovim stanjem. Istraživači pokušavaju da pronađu gene koji mogu biti uključeni u izazivanje bipolarnog poremećaja.
Kako prepoznati bipolarni poremećaj
Bipolarni poremećaj može izgledati vrlo različito kod različitih ljudi. Simptomi variraju u njihovom obrascu, ozbiljnosti i učestalosti. Neki ljudi su više skloni ili maniji ili depresiji, dok su drugi naizmenično jednako između ova dva tipa epizoda. Neki imaju česte prekide raspoloženja, dok drugi doživljavaju samo nekoliko prekida tokom života.
U maničnoj fazi bipolarnog poremećaja, osećanje povećane energije, kreativnosti i euforije su česti. Ljudi doživljavaju manične epizode često govoreći sto na sat, spavaju jako malo i hiperaktivni su. Oni takođe mogu da se osećaju kao da su svemogući, nepobedivi ili predodređeni za velike stvari.
Ali dok manija na prvi pogled prija, ona ima tendenciju da izmakne kontroli. Ljudi se često ponašaju bezobzirno tokom manične epizode: mogu da prokockaju uštedu, učestvuju u neodgovarajućim seksualnim aktivnostima ili prave budalaste poslovne investicije, na primer. Oni takođe mogu postati ljuti, razdražljivi i agresivni, ulaze u tuču, bune se kad drugi ne rade po njihovim planovima, i okrivljuju svakoga ko kritikuje njihovo ponašanje. Neki ljudi čak imaju deluzije ili počinju da čuju glasove.
Hipomanija je blaži oblik manije. Ljudi u hipomaničnoj epizodi se osećaju euforično, energično i produktivnio, ali oni su u stanju da nastave sa svojim svakodnevnim životom i nikada neće izgubiti dodir sa realnošću. Za druge, to može izgledati kao da su ljudi sa hipomanijom samo u neobično dobrom raspoloženju. Međutim, hipomanija može da dovede do loših odluka koje štete odnosima, karijeri i reputaciji. Pored toga, hipomanija često eskalira do potpune manije ili je praćena velikim depresivnim epizodama.
U prošlosti, bipolarna depresija je povezivana sa klasičnom depresijom, ali sve više istraživanja ukazuje da postoje značajne razlike između ta dva, naročito kada su u pitanju preporučeni tretmani. Većini ljudi sa bipolarnom depresijom ne pomažu antidepresivi. U stvari, postoji rizik da antidepresivi mogu da pogoršaju bipolarni poremećaj – predstavljajući okidač za maniju ili hipomaniju, izazivajući brze izmene između raspoloženja ili ometajući druge lekove za stabilizaciju raspoloženja.
Uprkos mnogim sličnostima, određeni simptomi su češći kod bipolarne depresije nego kod klasične depresije. Na primer, kod bipolarne depresije je veća verovatnoća da se uključe razdražljivost, krivica, nepredvidive promene raspoloženja i osećaj uznemirenosti. Ljudi sa bipolarnim poremećajem takođe imaju tendenciju da se kreću i govore polako, spavaju mnogo i dobijaju na težini. Pored toga, oni imaju veće šanse da razviju psihotično depresivno stanje u kojem su izgubili kontakt sa realnošću i da iskuse veliki invaliditet u radu i socijalnom funkcionisanju.
Afektivni bipolarni poremećaj simptomi i faze
Bipolarni poremećaj je kompleksna bolest. Postoji mnogo različitih simptoma – i nekoliko različitih tipova – bipolarnog poremećaja. Primarni simptomi bipolarnog poremećaja su dramatične i nepredvidive promene raspoloženja. Različiti tipovi bipolarnog poremećaja se rangiraju od blagih do ozbiljnih.
Postoje četiri vrste faza raspoloženja kod bipolarnog poremećaja: manija, hipomanija, depresija i mešovita epizoda. Svaka vrsta epizode raspoloženja kod bipolarnog poremećaja ima jedinstvenu grupu simptoma.
Afektivni bipolarni poremećaj – simptomi:
Bipolarni simptomi – primarni simptomi bipolarnog poremećaja su dramatične i nepredvidive promene raspoloženja.
Simptomi manije – ovi simptomi mogu uključivati prekomernu sreću, uzbuđenje, razdražljivost, nemir, povećanje energije, manju potrebu za snom, ubrzane misli, visok libido i tendenciju da se imaju veliki i neostrvarljivi planovi.
Simptomi depresije – mogu da uključuju tugu, nervozu, razdražljivost, gubitak energije, nekontrolisani plač, promene u apetitu koje uzrokuju gubitak težine ili dobitak, povećanu potrebu za spavanjem, teško donošenje odluka i misli o smrti ili samoubistvu.
Simptomi mešovite epizode
Mešovita epizoda bipolarnog poremećaja ima simptome manije ili hipomanije i depresije. Uobičajeni znaci mešovite epizode uključuju depresiju u kombinaciji sa uznemirenosti, razdražljivosti, anksioznosti, nesanicom i ubrzanim mislima. Ova kombinacija visoke energije i lošeg raspoloženja čini naročito veliki rizik od samoubistva.
Lečenje – terapija
Najbolji tretman za bipolarni poremećaj je kombinacija lekova i savetovanja. Lekari često leče simptome manije povezane sa bipolarnim poremećajem sa jednim setom lekova, i koriste druge lekove za lečenje depresije. Određeni lekovi se koriste za “održavanje” – da se održi stabilno raspoloženje tokom vremena.
Tretman za bipolarni poremećaj najčešće uključuje kombinaciju leka i psihoterapije za stabilizaciju raspoloženja. Mada je lečenje lekovima primarno, psihoterapija je važna da se pomogne pacijentima da se bolje nose sa stanjem.
Lekovi
Ako imate bipolarni poremećaj, verovatno ćete morati da uzimate lekove. U stvari, možda ćete morati da uzimate lekove za bipolarni poremećaj do kraja života.
Terapija
Zajedno sa lekovima, psihoterapija je važan deo lečenja bipolarnog poremećaja. Tokom terapije, možete diskutovati o osećanjima, mislima i ponašanjima koja vam uzrokuju probleme.
Lečenje bipolarne manije
Ako patite od manije, lekar vam može u početku prepisati antipsihotike, benzodiazepine i/ili litijum za brzu kontrolu hiperaktivnosti, nesanice, neprijateljstva i razdražljivosti. Vaš lekar će verovatno propisati stabilizatore raspoloženja.
Lečenje bipolarne depresije
Danas preporučeni tretmani za bipolarnu depresiju mogu uključivati litijum, antikonvulzive, antipsihotičke lekove ili kombinaciju ovih lekova – sve sa ciljem moduliranja raspoloženja da ne dođe do manične epizode.
Bipolarni poremećaj i brak
Ako primetite simptome bipolarne depresije u sebi ili nekom drugom, ne čekajte da tražite pomoć. Ignorisanje problema neće učiniti da nestane; u stvari, to će se gotovo sigurno pogoršati. Živeti sa netretiranim bipolarnim poremećajem može dovesti do problema u svemu – – od vaše karijere i vaših bračnih odnosa do vašeg zdravlja. Otkrivanje problema što je ranije moguće i pridržavanje tretmana može sprečiti ovakve komplikacije.
Ako niste voljni da tražite tretman jer vam se sviđa način na koji se osećate kada ste manični, zapamtite da energija i euforija dolaze sa cenom. Manija i hipomanija se često okrenu u destruktivnom smeru, što i ljude oko vas boli i povređuje.
Bipolarni poremećaj ima mnogo loših uticaja na brak i ukoliko ste u braku sa partnerom koji ima ovo stanje – morate biti spremni bukvalno na sve. Veoma je teško živeti sa osobom koja pati od bipolarnog poremećaja, jer faze ovog poremećaja ponekad mogu biti zastrašujuće! Morate se dobro edukovati o svemu što ova bolest sa sobom nosi i biti spremni da se nosite sa svim mogućim rizicima, pa čak i kada je sam uspeh braka u pitanju. Zato se savetuju psihološka savetovanja za oba partnera koja su u braku.