Heljda se često trpa u žitarice iako je reč o posebnoj vrsti. Ta biljka obiluje energijom, no ne savetuje se za početak dohrane.
Često kada se govori o žitaricama, govori se io heljdi, iako ona zapravo ne spada u žitarice. Osim što izgledom nalikuje na žitarice i bogata je vitaminima grupe B, heljda se po svojim morfološkim i fiziološkim svojstvima bitno razlikuje od žitarica – botanički pripada u kategoriju zeljastog povrća, a ponekad se ubraja iu voćke.
Cvetovi heljde su vrlo aromatični, zbog čega privlače pčele koje ih koriste da bi napravile poseban med tamnije boje, snažnog mirisa i posebnih lekovitih svojstava. Heljda često služi kao zamena za pirinač ili se priprema kao kaša. U upotrebi je takođe i brašno od heljde koje može imati tamniju ili svetliju boju. Tamnije brašno sadrži više nutrijenata.
Heljda sadrži više belančevina od pirinča, pšenice, prosa i kukuruza, te je bogata esencijalnim kiselinama lizin i arginin. Ova super hrana pomaže u smanjenju nivoa šećera u krvi nakon obroka te ne sadrži gluten, što je čini namirnicom povoljnom za ishranu osoba koji pate od celijakije.
Zrno heljde vrlo je bogato hranljivim sastojcima, mineralnim solima i vitaminima, te je jako kalorično (100 grama ima otprilike 350 kcal). Od mineralnih sastojaka heljda ne oskudeva kalijumom, fosforom, kalcijumom i biljnim flavonide rutinom.
Heljda se ne savetuje u ishrani beba do godinu dana starosti zbog velike količine vlakana koja ju čine teže probavljivom i visoke energetske vrednosti.
Heljda ima pozitivno delovanje u lečenju bolesti krvotoka, proširenja vena, pucanja kapilara, slabe memorije, reume, glaukoma, dijabetesa i stomačnih oboljenja. Kroz aktuelne trendove zdravije ishrane u poslednje vreme sve češće se spominje heljda. Najrasprostranjeniji oblici korišćenja ove biljke su zrno heljde, kao i sušena stabljika i cvet (za čaj). Poznata su izuzetna lekovita dejstva heljdinog čaja u lečenju bolesti krvotoka (proširenje vena, pucanje kapilara i razna krvarenja kapilara), slabe memorije, reume, glaukoma, dijabetesa i gastro oboljenja. Heljda se skoro uvek svrstava u žitarice, iako je, botanički gledano, ona zeljasto povrće. Iz Azije su je u 15. veku doneli krstaši.
Povezano>>> Heljda za zdravlje – recepti
Uspeva na peskovitim i vlažnim područjima, a za razliku od većine zeljastih biljaka, ona ima hranljive semenke i zato je svrstavaju medu žitarice. Belančevine heljde su kvalitetnije od belančevina žitarica, au sebi sadrži vitamine B1 i B2, kao i vitamin P, koji je odličan za otpornost krvnih sudova. Heljda je jedna od najmedonosnijih biljaka, jer daje čak 90 kilograma meda po hektaru. Nijedna druga žitarica ne sadrži tolike količine mineralnih sastojaka kao što su kalijum, fosfor, kalcijum, a nisu zanemarljive ni količine magnezijuma, natrijuma i gvožđa. Od heljdinog semena pravi se izuzetno hranljivo crno brašno, koje može da se koristi za pravljenje kora, rezanaca i testa za hleb, kao i kolače. Otkrića nemačkih biologa pokazala su da jela od heljde snižavaju visok krvni pritisak i to je jedan od najvećih kvaliteta i lekovitih dejstava. Cvet heljde je dobar kao lek protiv kašlja i sluzi u gornjim disajnim putevima. Plod heljde je ukusan u svim kombinacijama. Mnogi lekari su dokazali da je heljda idealna namirnica za spremanje prirodno zdravih i dijetalnih jela.
Povezano>>> Lekovita svojstva heljde – recpti
Od heljdine prekrupe može da se sprema zdrava i ukusna kaša, koja spada u vrhunske dijetetske proizvode. Preporučuje se u normalnoj ishrani dece i odraslih, a posebno kod osoba koje imaju velike intelektualne napore, jer jaca memoriju i koncentraciju. U Rusiji je zovu hranom studenata.
Kaša od heljde je takođe lek protiv bolesti želuca i creva, a pomaže i kod malokrvnosti, kao i osobama koje imaju slabe nerve.
Sveži listovi heljde mogu da se stavljaju direktno na ranu ili posekotinu, jer imaju izraženo baktericidno dejstvo. Najfinije heljdino brašno, pomešano sa usitnjenim listom ove biljke, odličan je i ekološki bebi-puder, koji nežnu dečju kožu štiti od infekcija.
Saznajte više>>> Heljda jača, zagreva, leči…recepti