Hrana koja (ne) nadima – Namirnice protiv nadutosti

U ovom članku saznajte koji su uzroci nadimanja, koja hrana nadima a koja ne izaziva nadimanje, koje voće da izaberete ako imate problem sa….

Nadimanje uzrok

Nadimanje je veoma neugodna pojava, ali dešava se s vremena na vreme svima od nas. Koji je uzrok nadimanja? Ovo neprijatno stanje može imati više prirodnih uzroka, a može biti i posledica stanja koja utiču na probavni sistem.

Nadimanje mogu izazvati:

Egzogeni izvori – vazduh koji dolazi izvan. Mi ga progutamo kad jedemo, pijemo ili gutamo pljuvačku. Može se javiti kada smo doživeli mučninu ili refluks kiseline i kada se proizvodi višak pljuvačke.

Endogeni izvori – uzrok je u stomaku. Nadimanje može nastati kao nusproizvod varenja određenih namirnica, odnosno kada hrana nije u potpunosti svarena. Sve što uzrokuje da hrana ne bude potpuno digestirana u želucu i/ili tankom crevu, može uzrokovati nadimanje kada dostigne debelo crevo.

hrana koja nadima

Hrana koja izaziva nadimanje je generalno ona bogata određenim polisaharidima, posebno oligosaharidima, poput inulina. Inulin pripada klasi dijetetskih vlakana poznatih kao fruktani.

Netolerancija na laktozu – kada se konzumira hrana koja sadrži laktozu, kao što je mleko, bakterije se hrane laktozom i proizvode velike količine gasa.

Celijakija – netolerancija na gluten, protein koji se nalazi u ječmu, pšenici i raži. Osobe sa ovim stanjem koje jedu hranu koja sadrži gluten imaju problem nadimanja.

Veštački zaslađivači – sorbitol i manitol koji se nalaze u slatkišima, žvakaćim gumama i slatkoj hrani bez šećera. Znatan broj ljudi razvijaju ili proliv , gasove ili oba kada konzumiraju ove supstance.

Suplementi vlakana – ako ih dodate previše brzo u svojoj ishrani, posebno one koji sadrže psilijum, oni mogu da izazovu nadimanje.

Gazirana pića – gazirana pića i pivo mogu dovesti do nagomilavanja gasa u probavnom traktu.

namirnice koje nadimaju

Neki zdravstveni uslovi – ponekad, ozbiljnija hronična stanja mogu biti uzrok nadimanja. Primeri uključuju Kronovu bolest, ulcerativni kolitis ili divertikulitis.

Antibiotici – ovi lekovi mogu poremetiti normalnu crevnu floru (bakterijsku floru) u crevima, što može dovesti do nadimanja.

Laksativi – ljudi koji redovno i u višku uzimaju laksative imaju visok rizik od razvoja nadimanja.

Zatvor – izmet sam otežava da proterate višak gasa, što dovodi do daljeg nagomilavanja i nelagodnosti.

Gastroenteritis – infekcija creva/želuca. U mnogim slučajevima, postoji dosta nagomilavanja gasa.

Hrana koja nadima

Hrana koja nadima je generalno ona bogata određenim polisaharidima, posebno oligosaharidima, poput inulina. Inulin pripada klasi dijetetskih vlakana poznatih kao fruktani.

Koje su to namirnice koje nadimaju stomak?

  • artičoka
  • pasulj
  • brokoli
  • prokelj
  • kupus
  • indijski orah
  • karfiol
  • mlečni proizvodi
  • beli luk
  • praziluk
  • sočivo
  • ovas
  • luk
  • rotkvice
  • slatki krompir
  • repa
  • pšenica
  • kvasac (u pekarskim proizvodima, kao što je hleb).

Takođe, kao što smo rekli, namirnice koje sadrže veštačke zaslađivače, sorbitol i manitol, koji se nalaze u slatkišima, žvakaćim gumama i slatkoj hrani bez šećera – izazivaju nadimanje.

Kod ljudi koji su netolerantni na glukozu ili gluten, nadimanje izazivaju namirnice koje sadrže ove supstance: mleko i mlečni proizvodi / proizvodi od pšenice, ječma i raži.

Lagana hrana koja ne nadima

Koje su to namirnice koje ne nadimaju stomak? Lagana hrana koja ne nadima je vrlo dostupna i omogućiće nam da uživamo u jelu, bez sporednih efekata, poput neprijatnog nadimanja.

Koje voće ne nadima? Koje povrće ne nadima?

Voće i povrće su važne komponente zdrave ishrane. Ako ste skloni gasovima i nadimanju, međutim, povrće iz porodice krstašica, kao što su kupus, karfiol i brokoli, i neko voće, kao što su banane i suvo grožđe, mogli bi da pogoršaju simptome. Ljudi sa sindromom iritabilnog creva, uslovom koji uzrokuje nadimanje, gasove i druge simptome kod 10-20% stanovništva, ograničavanjem ovog voća i povrća i naglašavanjem manje ‘’gasovite’’ cele hrane, mogu poboljšati svoje simptome i sprečiti nadimanje. Voće i povrće koje ne nadima uključuje: bobice, dinje, paprike, špargle i avokado.

Pirinač od celog zrna (integralni pirinač)

Skoro svi ugljeni hidrati stimulišu određena količina gasa tokom varenja, ali to ne znači da treba da ih izbegavate jer su glavni izvor energije vašeg tela. Konzumiranje dovoljne količine dnevno – 45 do 65% vaših ukupnih kalorija, je veoma važno. Pirinač je jedina skrobna hrana koja ne proizvodi gas dok se razlaže. Za većinu koristi u ishrani, izaberite sorte pirinča od celog zrna kao što su braon i divlja riža iznad instant i belog pirinča. Takođe možete zameniti rafinirane paste u vašoj ishrani sa rezancima od smeđeg pirinča.

Jogurt i mlečni proizvodi

Netolerancija na laktozu postaje uobičajena u odraslom dobu. Ako ste netolerantni na laktozu, prirodni šećer u proizvodima od kravljeg mleka može da izazove ili pogorša nadimanje. Alternativa za mlečne proizvode, kao što su mleko od badema, soje i pirinčano mleko, daju korisne prednosti. Zbog zdravih bakterija pod nazivom probiotici koje jogurt sadrži, on možda neće izazvati slične simptome gasa. Probiotici takođe mogu ublažiti nadimanje i druge simptome sindroma iritabilnog creva.

Posni proteini

Masti u ishrani ne izazivaju gasove, ali mogu povećati nadimanje i bolove usled gasova odlaganjem pražnjenja želuca. Zato se preporučuje ograničavanje masne hrane i naglašava se potreba za unosom posnih proteinskih izvora za smanjenje gasova, jer proteini ne stimulišu gasove tokom varenja. Umesto masnih bifteka, peciva ili prženih predjela, izaberite pečenu ribu, ražnjiće od pilećeg belog mesa bez kožice ili dinstani tofu. Zamenite začinjena jela bogata proteinima sa jelima sa biljem i začinima umesto teških sosova ili putera.

Hrana protiv nadutosti

Dijeta protiv nadutosti treba da se zasniva na izbegavanju namirnica koje izazivaju nadutost, a koje smo već naveli, i na pojačanom unosu namirnica protiv nadutosti.

Koje su to namirnice protiv nadutosti?

Pepermint (nana)

Pepermint (nana) se danas gaji širom sveta, ali je prvi put uzgajana u Evropi, gde je u njoj uživano vekovima, i u kulinarskim i medicinskim aplikacijama. Nana je postala poznata po svom blagotvornom dejstvu na digestivni trakt, a to se obično preporučuje osobama koje pate od nadutosti. Naturopati je takođe preporučuju ljudima sa sindromom iritabilnog creva, uobičajenim digestivnim sindromom koji karakteriše nadutost i zarobljeni gasovi. Jedna studija sprovedena u Italiji je otkrila da je 75% ispitanika sa sindromom iritabilnog creva imalo značajno smanjenje simptoma nakon uzimanja pepermint ulja u obliku kapsula za četiri nedelje.

Amarant

Sitno seme ove drevne žitarice je osnovna hrana od Asteka i Inka. Asteci su takođe koristili amarant u svojim brutalnim verskim obredima, zbog čega su rani hrišćanski misionari proglasili amarant za zlo i zabranili njegovu kultivaciju. Danas znamo da je amarant sve samo ne zlo: to je veoma hranljiva žitarica, a zbog visoke svarljivosti, to je jedna od žitarica koja najmanje formira gasove. Amarant seme može da se kuva i koristi na isti način kao i pirinač, ili se može peći ili u ljuspicama koristiti u brojnim jelima.

Đumbir

Đumbir, jedan od najstarijih začina na svetu, korišćen je u Kini još 400 godina p.n.e. Iako verovatno najpoznatiji po svom uspehu u lečenju prehlade, đumbir je takođe poznat po svojoj sposobnosti da ublaži simptome gastrointestinalnih tegoba i obično se koristi za eliminaciju crevnog gasa. Đumbir sadrži zingipain, probavni proteinski enzim, i zato je posebno efikasan u sprečavanju gasova izazvanih proteinima u jakoj hrani. Svež đumbir, koji se smatra najefikasnijim oblikom đumbira, dostupan je na pijaci i u lokalnoj samoposluzi tokom cele godine.

Semenke komorača

Semena komorača se koriste vekovima da podstiču probavu, smanjuju nadutost i nadimanje. Ključni aktivni sastojak u semenu komorača je terpenoid anetol koji pokazano inhibira grčeve glatkih mišića, uključujući i one u intestinalnom traktu. Sa svojim blagim ukusom poput anisa, seme komorača se koristi u raznim vrstama jela širom sveta. U severnoj i centralnoj Evropi, ono se koristi u pečenja, naročito za hleb. U Italiji, semenke komorača se često dodaju u kobasice i jela od mesa. U Indiji, semenke komorača su jedan od sastojaka za ‘’panch poran’’, začinske mešavine koja se koristi za ukus karija.

Napomena: trudnicama se savetuje da izbegavaju konzumiranje semenki komorača u većim količinama.

Ananas

Kada je vaša dijeta protiv nadutosti u pitanju, treba redovno jesti ananas. Ananas sadrži bromelin, enzim koji pomaže u varenju proteina. Budite svesni, međutim, da je većina bromelaina u ananasu – u stablu koje nije tako ukusno kao meso, ali koje je ipak jestivo.

Papaja

Poreklom iz Centralne Amerike, papaja biljka se danas uzgaja u većini tropskih zemalja. Nazvan kao “plod anđela” od Kristofera Kolumba, papaja je prava hranljiva elektrana. Takođe je odlična hrana za dodavanje u vašu ishranu ako patite od viška gasa. Papaja sadrži papain, enzim za proteinsko varenje, kao i niz drugih aktivnih jedinjenja koja mogu da se bore protiv nadutosti i nadimanja. Papain je više koncentrisan u zelenom nesazrelom plodu papaje nego u zreloj papaji. Zelena papaja, koja je često lakše dostupna u azijskim prehrambenim prodavnicama, čini lep dodatak salatama.

Bosiljak

Osim što je veoma ukusan, bosiljak je delotvoran lek za razne probleme varenja i gastrointestinalne probleme, uključujući i nadutost. To je uobičajeni sastojak u mnogim italijanskim jelima, ali takođe ima istaknuto mesto u jugoistočnoj azijskoj kuhinji. Prilikom kupovine bosiljka, odlučiti se za sveži bosiljak, a ne suvo lišće – svež bosiljak je jasno superioran po svom ukusu. Listovi svežeg bosiljka treba da imaju intenzivnu zelenu boju i biti slobodni od tamno braon mrlja.

Prirodni jogurt

Prirodni jogurt koji sadrži probiotske bakterije kao što je Lactobacillus acidophilus ili Bifidobacterium Bifidum može pomoći u smanjenju nadutosti. Ove probiotske bakterije žive u gastrointestinalnom traktu, gde pospešuju probavu i bore se protiv prekomernog rasta štetnih bakterija, čime se sprečava nakupljanje viška gasa. Povećanje unosa probiotskih bakterija može biti naročito korisno ako ste nedavno uzimali antibiotike, jer antibiotici uništavaju zdravu floru u crevima.