Miksedem i miksedemska koma

Miksedem je termin koji označava težak hipotiroidizam. Miksedem je naziv i za dermatološke promene koje se javljaju kao posledica hipotiroidizma, a ponekad i hipertiroidizma.

Ovde ćemo termin miksedem koristiti kao izraz za nakupljanje mukopolisaharida u dermisu, što rezultira oticanjem pogođenog dela kože. Kada se jave promene na koži zbog hipertiroidizma (uglavnom zbog Grejs-Bazadovljeve bolesti), to stanje se zove pretibijalni miksedem.

Miksedemska koma (ili miksedemska kriza) je retko kliničko stanje, opasno po život, koje označava težak hipotiroidizam i padanje u komu. Ovo stanje se javlja kod pacijenata sa dugotrajnim, nedijagnostikovanim hipotiroidizmom i obično nastaje zbog infekcija, cerebrovaskularnih bolesti, srčanog udara, povrede ili lekova. Pacijenti u miksedemskoj komi su obično teško bolesni, javlja se hipotermija i koma.

Miksedemska koma zahteva urgentnu lekarsku pomoć. Ako se sumnja na ovu dijagnozu, nephodno je preduzeti određene mere pre pregleda, jer je za miksedemsku komu karakteristična visoka stopa smrtnosti. Pacijenti u miksedemskoj komi zahtevaju intenzivnu negu, sa neprestanim praćenjem rada srca. Prvi koraci u terapiji zahtevaju otvaranje disajnih puteva, nadoknađivanje tiroidnih hormona i glukokortikosteroidnu terapiju.

Miksedemska koma se javlja kao posledica dugotrajnog, nedijagnostikovanog ili nelečenog hipotiroidizma i obično se smatra sistemskom bolešću. Miksedemska koma se može javiti kao posledica hipotiroidizma bez obzira na uzrok hipotiroidizma, ali je najčešća u slučajevima hroničnog autoimunog tiroiditisa. Javlja se i kod pacijenata kojima je otklonjena štitna žlezda ili su podvrgavani radioaktivnoj terapiji jodom. U retkim slučajevima je ovo posledica sekundarnog hipotiroidizma i lekova kao što je litijum.

S obzirom na važnost tiroidnih hormona u ćelijskom metabolizmu, hipotiroidizam koji duže traje se povezuje sa usporenim metabolizmom i smanjenim iskorišćavanjem kiseonika, što pogađa sve organe. Ovo dovodi do hipotermije, koja je zaslužna za veliku smrtnost kod ovakvih slučajeva. Druga posledica usporenog metabolizma lekova dovodi do predoziranja lekovima, posebno sedativima, hipnoticima i anesteticima. Ovo može dovesti do miksedemske kome.

Kardiovaskularne indikacije

Rad srca je nepravilan što dovodi do smanjenog udarnog volumena, smanjene količine krvi koju srce pumpa, usporenog rada srca i hipotenzije (niskog pritiska). Smanjeni udarni volumen u težim slučajevima nastaje zbog perikardnog izliva, što je izazvano nakupljanjem tečnosti bogatom mukopolisaharidima u perikardnoj šupljini srca. U retkim slučajevima dolazi do infarkta miokarda, i to kao posledica neke druge srčane bolesti.

EKG uglavnom pokazuje bradikardiju (usporen rad srca), nisku voltažu, različit stepen blokade srca, promene u ST segmentu, obrnut T talas, duži Q-T inferval i vensku ili arterijsku aritmiju. Smanjen efekat beta adrenoceptora dovodi do jačeg efekata alfa adrenoceptora, pojačano lučenje kateholamina i povećanu sistolnu vaskularnu otpornost, što kod nekih pacijenata izaziva dijastolnu hipertenziju.

Količina plazme se smanjuje, a povećava se kapilarna permeabilnost, što dovodi do nakupljanja tečnosti u tkivima i šupljinama.

Neurološke indikacije

Uprkos terminu „misedemska koma“, većina pacijenata nije u pravoj komi, već u svesnom stanju u određenom stepenu. Funkcije mozga su smanjene zbog smanjenog dotoka kiseonika, smanjene iskorišćenosti glukoze i dotoka krvi u mozak. Smanjenim moždanim funkcijama doprinosi i hiponatremija (smanjen nivo natrijuma u krvi).

Pulmološke indikacije

Glavna plućna komplikacija vezana za miksedemsku komu je hipoventilacija, koja se jazva zbog depresije disajnog centra sa smanjenim odgovorom na hipoksiju i hiperkapniju. Drugi faktori koji dovode do hipoventilacije su slabost respiratornih mišića, mehanička opstrukcija zbog uvećanog jezika i hipoventilacioni sindom izazvan gojaznošću. Nakupljanje tečnosti može izazvati vodu u plućnoj maramici (pleuralnu efuziju) i smanjeni difuzni kapacitet pluća.

Bubrežne indikacije

Funkcija bubrega može biti smanjena, sa smanjenom glomerulanom filtracijom zbog slabog dotoka krvi i periferne vazokonstikcije (suženja krvnih sudova) ili zbog rabdomiolize. Hiponatremija je česta kod pacijenata koji su u misedemskoj komi i uzrokovana je povećanim serumom antidiuretičkog hormona i zadržavanjem vode.

Gastroenteralne indikacije

Kod miksedemske kome javlja se infiltracija mukopolisaharida u organe za varenje i edem. Osim toga, neuropatske promene uzrokuju lošu apsorpciju nutrijenata, atoniju stomačnih mišića, nepravilnu peristaltiku, paralitički ileus i megakolon. Ascit se može javiti zbog opuštenih kapilara, srčanog zastoja ili drugih problema. Može se javiti sekundarno krvarenje u gastroenteralnom traktu zbog koalgulopatije.

Prognoza

Miksedemska koma je urgnetno stanje. Ako se odmah ne dijagnostikuje i ne leči, stopa smrtnosti je veća od 50 procenata. Čak i kod pravovremene dijagnoze i intervencije, stopa smrtnosti iznosi oko 25 posto.

Najčešći uzroci smrti su zastoj disajnih puteva, sepsa i gastroenteralno krvarenje.

Zbog navedenog, važno je na vreme dijagnostikovati oboljenje i početi sa terapijom. Prognoza je lošija kod starijih osoba, ljudi sa hipotermijom i usporenim radom srca.

Edukacija pacijenata

Pacijenti kojima je postavljena dijatnoza hipotiroidizma bi trebali da redovno idu na savetovanja i nauče koliko je važno da svakodnevno uzimaju zamenu za tiroidne hormone i da redovno rade testove tiroidnih hormona.

Pacijenti koji su imali tiroiditis ili im je operisana štitna žlezda bi morali da znaju da se kod njih može javiti hipotiroidizam. Trebalo bi da nauče sve o simptomima hipotiroidizma i shvate značaj pravovremenog odlaska kod lekara.

Prevencija miksedemske kome

Miksedemska koma se može sprečiti uz pravovremeno lečenje hipotiroidizma, redovno uzimanje tiroidnih suplemenata i prepoznavanje upozoravajućih simptoma miksedemske kome.