Rahitis – nedostatak vitamina D – simptomi

Ukoliko se ne leči, rahitis može da izazove deformitete koji se nikada u potpunosti neće normalizovati. Kada se dijagnoza blagovremeno postavi, bolest se leči terapijskim dozama D vitamina, a ako je u poodmakloj fazi, potrebna je stručna pomoć ortopeda i fizijatra.

Sprečite gubitak

VITAMINA D

Rahitis je bolest kostiju i najčešće se javlja u fazi najintenzivnijeg rasta deteta – u periodu odojčeta, ranom predškolskom dobu i pubertetu. Osnovu bolesti čini poremećaj mineralizacije novonastale kosti, odnosno nedovoljno taloženje i ugradnja kalcijuma (Ca) u hrskavicu i osnovnu koštanu masu dugih kostiju. Posledica je bujanje hrskavice i koštanog tkiva uz izostanak mineralizacije (ugradnje kalcijuma), te dolazi do razmekšavanja i krivljenja kostiju pod uticajem težine tela. Na tim mestima javljaju se nepravilna zadebljanja koja mogu da se opipaju i registruju rendgenom. Postoje dva oblika rahitisa:

hipovitaminski rahitis ili vitamin D zavisni rahitis, koji nastaje zbog nedostatka D vitamina u organizmu i

vitamin D rezistentni rahitis, koji nastaje usled urođenih ili stečenih poremećaja u metabolizmu vitamina D, kalcijuma i fosfora.

Uzroci nastanka

Najčešći uzrok nedostatka vitamina D u organizmu jeste nedovoljno izlaganje tela sunčevim zracima. Naime, pod uticajem ultraljubičastih zraka, iz provitamina u koži stvara se vitamin . D, neophodan za pravilan rast i formiranje kostiju. U nekim krajevima sveta, međutim, broj sunčanih dana u toku godine izuzetno je mali, pa ljudi nisu u prilici da se izlože suncu u dovoljnoj meri. U nekim sredinama oskudno izlaganje suncu posledica je i religiozinh normi i običaja. Razlog nastanka rahitisa može da bude i nedovoljna količina vitamina D u ishrani. Istina, majčino i kravlje mleko, kao i neka adaptirana mleka, obogaćena su ovim vitaminom, ali je teško odrediti da li je svakog dana uneta dovoljna količina vitamina D. Naravno, danas razlozi nastanka rahitisa više nisu tajna, pa se proizvode preparati bogati vitaminom D koji, ukoliko se redovno i u dovoljnoj količini unose u organizam, sprečavaju razvoj ove bolesti.

Simptomi

Rani simptomi bolesti – bledilo, umor, poremećaji varenja, razdražljivost, nesanica i obilno znojenje – teško se otkrivaju i retko se pripisuju rahitisu. Promene na kostima dešavaju se bez pratećeg bola, simetrične su i uočljive tek kada bolest uzme maha. Kasniji simptomi kod dece mnogo su vidljiviji – rahitis naime dovodi do smanjenja čvrstine kostiju lobanje (ugibanje kostiju lobanje zbog njihovog razmekšavanja, tzv. fenomen
ping-pong loptice), simetričnog okoštavanja čeone i parijetalne kosti (tzv. “četvrtasta glava”, odnosno “kaput kvadratum”). Zadebljanja hrskavice na mestu spajanja grudne kosti i rebara (rahitične brojanice), deformisanog grudnog koša (kokošje grudi su inače najučestaliji deformitet).

Kasnije se javljaju i kifoza i deformiteti nogu (O ili X noge), mlitavost mišića, ali i teški tetanički grčevi. S obzirom na to da se kosti dece još razvijaju, može doći i do poremećaja u okoštavanju. ali i do zastoja u rastu, a zbog konstantno niskog tonusa mišića usporenje i statički razvoj (sedenje. stajanje i hodanje).

Dijagnoza i lečenje

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkih simptoma (tipičnih radioloških promena na kostima) i određenih laboratorijskih parametara. Pošto D vitamin utiče na metabolizam kalcijuma i fosfora, oba ova elementa imaće snižene vrednosti u krvi i povećane vrednosti enzima alkalne fosfataze, koja ukazuje na bujanje koštanog tkiva.
Kada se dijagnoza blagovremeno postavi, bolest se leći terapijskim dozama D vitamina, a ako je u poodmakloj fazi. potrebna je stručna pomoć ortopeda i fizijatara. Ukoliko se ne leci. rahitis ostavlja velike deformitete koji se posle tri godine ublažuju, ali se nikada u potpunosti ne normalizuju.

REVENCIJA RAHITISA

Zbog toga je od presudnog značaja sprovođenje prefilakse (zaštitnih mera) i to od četrnaestog dana života do kraja prve godine, pa i tokom druge i treće godine u vreme zimskih meseci.

Naime, prevencija rahitisa ostvaruje se svakodnevnim davanjem uljanog rastvora D vitamina u dozi od 400 IJ. Ne preporučuje se kombinacija sa A vitaminom jer on nema značaja u prevenciji ovog oboljenja. Uljani rastvor je pogodniji er olakšava resorpciju i ne zahteva upotrebu aditiva pri spravljanju preparata. Veoma je važno obratiti pažnju i na vrstu preparata koji se koristi – neophodno je da preparat bude registrovan i da je kontrolisan u Agenciji za lekove i medicinska sredstva, a pre početka primerve obavezno treba pročitati uputstvo priloženo u pakovanju.