Špargla je pravo povrće prolećne sezone, koje je veoma prilagodljivo i zaista izvrsno. Ako je kupite u ovo doba godine, budući da je sezona, izvući ćete najveću korist iz nje, pošto je sveža najhranljivija. Istraživanja su pokazala da špargla reguliše nivo insulina u krvi, šta znači da ima veliki značaj u sprečavanju razvoja dijabetesa. Održavanje stabilnosti nivoa insulina je verovatno najznačajnija stvar koju možemo učiniti za svoje zdravlje, generalno gledano. To nam omogućava da produžimo život, ali i da se osećamo odlično. Njen jedinstveni mineralni sastav čini je veoma efikasnim prirodnim diuretikom. Prirodni diuretici podstiču razvoj urina u bubrezima, pomažući na taj način u detoksikaciji, kao i u čišćenju organizma. Špargla je još jedan veoma efikasan afrodizijak i jedna od najboljih namirnica za poboljšanje libida. Samo obratite pažnju na njen oblik.
Zdravstvene koristi od špargle
Špargla ima puno zdravstenih prednosti, i trebalo bi da bude stalni sastojak naše ishrane. Špargla je odlična kao povrće za detoksikaciju, za borbu protiv starenja, bez ikakvog iznenađenja – kao afrodizijak, i još puno toga.
Špargla pripada porodici ljiljana. Bez ikakvog posebnog truda možete je gajiti u svojoj bašti, usred cvetne leje – višegodišnja je biljka i može davati plodove dugi niz godina. Možete je saditi iz semena, ili čak korena, u bilo koje doba godine. Ovde ćemo navesti spisak brojnih prednosti po zdravlje koje špargla pruža.
1. Špargla za detoksikaciju
Na jednu šoljicu, špargla ima 288 mg kalijuma. Kalijum je poznato sredstvo za smanjenje stomačnog sala. Pored toga, ona se sastoji od 3 g vlakana, koja čiste digestivni sistem. Jadva da ima prirodni natrijum, pa ne izaziva nadimanje tokom PMS-a, ne sadrži masnoće, čak ni holesterol, i jedna šoljica ima svega 40 kalorija. Prema kliničkim dijetetičarima iz UCLA medicinskog centra, špargla je najbolje povrće za detoksikaciju.
2. Za borbu protiv starenja
Špargla obiluje kalijumom, vitaminom A, kao i folnom kiselinom. Pored toga, sadrži veliku količinu glutationa – supstanca koja se sastoji od aminokiselina i antioksidansa, neophodnim za usporavanje procesa starenja. Glutation (GSH) je jedan od najboljih antioksidansa koji čuva ćelije od toksina, kao što su slobodni radikali.
3. Špargla kao afrodizijak
Folna kiselina, koje ima u špargli, utiče na povećanje proizvodnje histamina koji su od suštinske važnosti za dostizanje orgazma kod oba pola. Špargla se, pored toga, smatra i psiho-fiziološkim aktivatorom zbog svog izgleda i oblika. Kalijum, koga obilato ima u špargli, je i vazodilatator koji vam može pomoći da ostanete smireni i bez stresa.
4. Za prevenciju kancera
Špargla se sastoji od kvercetina, kao i od kempferola, koji su biljni sastojci poznati kao flavonoidi. Oba ova flavonoida su antioksidansi koji se bore protiv bolesti upala. Oni takođe imaju mogućnost sprečavanja kancera, jednostavno tako što sprečavaju razvoj kancerogenih ćelija. Ipak oni nisu svemogući i istraživači još uvek pronalaze način kako da povećaju njihov potencijal. Bez obzira na manju bioraspoloživost, žene koje u svojoj ishrani unesu više kempferola smanjuju mogućnost za dobijanje raka jajnika za 40 %, u odnosu na žene koje unose veoma malu količinu. Ovo je zvaničan podatak iz istraživanja objavljenog novemrba 2007. godine u „Međunarodnom žurnalu o proučavanju kancera“.
5. Za prevenciju osteoporoze i osteoartritisa
Špargla sadrži vitamin K, za koji je istraživanje pokazalo da pomaže u lečenju krtih kostiju i osteoartritisa. Vitamin K pomaže u razvoju i obnavljanju kostiju. Pored toga je i neophodan za funkcionalnost osteokalcina. Osteokalcin je protein unutar koštanog tkiva koji kalcijum kristališe. Špargla je poznata kao biljka broj 1 za dobijanje vitamina K.
6. Za zdravlje srca
Špargla je puna kompleksa B vitamina, najčešće folne kiseline, za koju je dokazano da pruža veliku korist kardiovaskularnom sistemu. Folna kiselina pomaže u pretvaranju norepinafrina u adrenalin, kao i pri pretvaranju serotonina u melatonin.
B vitamini pomažu i tako što omogućavaju telu da procesuira skrob i šećere, pa shodno tome pomažu i u regulisanju homocisteina. Homocistein je zapravo aminokiselina i njene veće količine u krvi su pokazatelj kardiovaskularnih bolesti. Jedna šolja špargle nam daje otprilike 3 g vlakana – od kojih su jedna trećina dijetetska vlakna. Dokazano je da konzumacijom povećane količine rastvorljivih vlakana smanjujete mogućnost za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Načini pripreme i serviranja
Poželjno je da se za kuvanje koriste sveže špargle. Da biste ih pripremili, operite ih tako što ćete ih blago protrljati pod mlazom hladne vode. Tanji i mekši štapići su spremni za kuvanje, dok ćete deblje morati da oljuštite pre nego što ih upotrebite za svoj recept. Uopšteno govoreći, štapići se moraju brzo skuvati. U nekim kućama se koriste tradicionalni lonci za kuvanje špargle, gde se njene stabljike spuštaju u ključalu vodu, dok drugi smatraju da bi špargla trebalo da se kuva samo na pari.