Do želudačne kile dolazi kada se želudac pomeri nagore u grudni koš, i to tako što se provuče kroz prirodni otvor na dijafragmi, otvor kroz koji prolazi jednjak (cev koja povezuje usnu duplju sa stomakom). Želudačna kila je česta, naročito kod ljudi sa preko 50 godina.
Želudac je obično smešten potpuno ispod dijafragme. Dijafragma predstavlja mišićni sloj koji razdvaja grudni koš (u kom se nalaze pluća i srce) od abdomena, tj. stomaka.
Dijafragma ima otvor koji se zove hijatus. Jednjak prolazi kroz hijatus. A do želudačne kile ili hijatalne hernije dolazi kada se deo želuca provuče kroz hijatus u grudni koš.
Želudačna kila je veoma česta – oko 3 na 10 ljudi preko pedeset godina starosti je dobija. Međutim, ovaj broj može biti i veći, jer mnogi ljudi sa želudačnom kilom imaju veoma slabe ili skoro nikakve simptome, za koje se može desiti da ih uopšte ne povežu sa ovom bolešću.
Postoje dva tipa želudačne kile, klizeća i kotrljajuća hijatalna hernija. Oko osam od deset ljudi oboli od klizećeg tipa. Do njega dolazi kada se i želudac i petlja koja spaja želudac i jednjak pomeraju na gore, klizeći u grudni koš. Kotrljajuća želudačna kila je kada se samo deo želuca probije u grudni koš.
Simptomi želudačne kile
Ovo oboljenje uglavnom ne izaziva simptome. A ako se i pojave simptomi, oni uglavnom nisu ozbiljne prirode.
Klizeća želudačna kila može izazvati problem koji se zove Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB). To je kada se stomačna kiselina vraća nazad u jednjak.
Najčešći simptom GERB-a je gorušica, koja izaziva osećaj toplote i peckanja u grudnom košu. Osećaj peckanja gorušice se može popeti skroz do grla. Veća je verovatnoća da osetite gorušicu nakon pušenja, ispijanja alkohola ili kafe, ili kada pojedete čokoladu. Takođe se može pogoršati kada se sagnete ili kada ležite.
U ostale simptome želudačne kile i GERB-a spadaju:
Osećaj mučnine i mučnina
Kašalj ili šištanje pri disanju, naročito noću – uzrokovano udisanjem kiseline koja se popela iz želuca
Prekomerno lučenje pljuvačnih žlezda
Poteškoće ili bolno gutanje
Možete imati želudačnu kilu bez GERB sindroma, a možete imati i GERB bez želudačne kile, ali ove dve bolesti često idu jedna uz drugu.
Dijagnostikovanje želudačne kile
Ako vaš doktor posumnja da imate želudačnu kilu, ispitaće vas o simptomima. Može vas dalje uputiti kod gastroenterologa (doktora specijaliste za identifikovanje i lečenje bolesti koje pogađaju digestivni sistem) na dalja testiranja. Neki od testova koje specijalista može obaviti su navedeni u daljem tekstu.
Endoskopija (takođe pozanata i kao gastroskopija): Pregled se radi uz pomoć prave, fleksibilne cevi na čijem kraju se nalazi kamera koja liči na teleskop i zove se endoskop. Endoskop se spušta u stomak kroz usta. Tokom pregleda doktor može da vidi vaš jednjak i želudac na monitoru. On istovremeno može da uradi i biopsiju (da uzme uzorak tkiva) i da proširi bilo kakvo sužavanje nastalo vraćanjem kiseline. Ponekad doktor može tražiti od vas da uradite rendgenske snimke. Ovo možete tražiti i ako vam ne odgovara endoskopija.
Želudačna kila se ponekad otkriva rendgenskim snimkom grudnog koša, skeniranjem ili endoskopijom zbog nekih drugih bolesti. To je zbog toga što želudačna kila često ne ispoljava nikakve simptome.
Lečenje želudačne kile
Lečenje se generalno svodi na ublažavanje simptoma refluksa želudačne kiseline. Lečenje se uglavnom određuje u zavisnosti od ozbiljnosti simptoma i načina na koji utiču na vas.
Samopomoć
Možete ublažiti simptome želudačne kile i sprečiti razvoj daljih problema tako što ćete napraviti bitne izmene u životnom stilu.
Ako ste gojazni ili debeli, morate da izgubite višak kilograma.
Jedite manje i češće obroke i pokušajte da ne jedete neposredno pred odlazak na spavanje.
Ostavljanje cigara i smanjenje količine unetog alkohola može biti od pomoći.
Nosite udobnu, komotnu odeću.
Podignite glavu sa kreveta i pokušajte da je ne spuštate i ne saginjete.
Izbacite hranu ili pića koja vam pogoršavaju stanje. Pogledajte odgovore na često postavljana pitanja za više informacija.
Lekovi
Možete uzeti lekove koji će umanjiti simptome gorušice i klizeće želudačne kile. Najčešće se koriste antacidi koji deluju tako što neutrališu kiselinu u vašem želucu. Delotvornost antacida varira od osobe do osobe. Ako vam ne ublažavaju simptome, doktor ili farmaceut vam mogu preporučiti drugi lek. Dva najčešća leka koja vam može prepisati su H2 blokatori ili inhibitori protonske pumpe. Oba leka smanjuju količinu proizvedene kiseline u želucu.
Hirurgija
Ako ste pokušali druge metode lečenja i one su bile neuspešne, ili ako su vaši simptomi ozbiljni, doktor vam može preporučiti operaciju. Takođe će vam biti potrebna operacija i ako kotrljajuća želudačna kila počne da vas guši.
Postoji nekoliko različitih hirurških zahvata koji se primenjuju za želudačnu kilu. Oni uključuju vraćanje gastroezofagealne petlje nazad u abdomen i zatezanje otvora hijatusa.
Hirurg će takođe ojačati stezač jednjaka tako što će omotati deo želuca oko njega. Stezač jednjaka ili ezofagealni sfinkter predstavlja grupu mišića koji sprečavaju sadržaj stomaka da se popne gore. Ova operacija se zove fundoplikacija i obično se obavlja laparoskopijom.