Reaktivni artritis – Reiterov sindrom, simptomi, uzrok, trajanje

Reaktivni artritis uzrok

Reaktivni artritis ili Reiterov sindrom se odnosi na bol i otok zglobova izazvan infekcijom u drugom delu vašeg tela – najčešće u vašim crevima, genitalijama ili urinarnom traktu.

Kolena i zglobovi članaka i stopala su uobičajene mete reaktivnog artritisa. Inflamacija takođe može da utiče na oči, kožu i mokraćne puteve kada imate reaktivni artritis.

Iako se reaktivni artritis ponekad naziva Reiterov sindrom, Reiterov sindrom je zapravo posebna vrsta reaktivnog artritisa. Kod Reiterove bolesti, upala obično utiče na oči i mokraćne puteve, kao i na zglobove.

Reaktivni artritis nije uobičajen. Za većinu ljudi, znaci i simptomi dolaze i odlaze, na kraju nestaju u roku od 12 meseci.

reaktivni artritis

Reaktivni artritis – uzrok:

Ova bolest se razvija kao reakcija na infekciju u drugom delu vašeg tela, često u vašim crevima, genitalijama ili urinarnom traktu. Možda nećete biti svesni infekcije koja je okidač, jer to može da izazove samo blage simptome ili ih neće izazvati uopšte.

Brojne bakterije mogu izazvati reaktivni artritis. Najčešće one uključuju:

  • hlamidija
  • salmonela
  • Shigella
  • Yersinia
  • Kampilobakter

Reaktivni artritis nije zarazan. Međutim, bakterije koje ga uzrokuju mogu da se prenose seksualnim putem ili preko kontaminirane hrane. Ali samo nekoliko ljudi koji su izloženi ovim bakterijama razviju reaktivni artritis.

Simptomi

Znaci i simptomi reaktivnog artritisa uglavnom počinju od jedne do tri nedelje posle izlaganja okidaču infekcije. Oni mogu uključivati:

Bol i ukočenost. Bol zglobova povezan sa reaktivnim artritisom najčešće se javlja u kolenu, gležnjevima i stopalima. Takođe, možete da doživite bolove u petama, ndonjem delu leđa ili zadnjici.

Upala oka. Mnogi ljudi koji imaju reaktivni artritis takođe razvijaju upalu oka (konjuktivitis).

Urinarni problemi. Može doći do povećane učestalosti i nelagodnosti tokom mokrenja, kao i do upale prostate ili cerviksa.

Otečeni prsti na rukama i nogama. U nekim slučajevima, vaši prsti mogu postati toliko otekli da oni podsećaju na kobasice.

Reaktivni artritis kod dece

Artritis pogađa oko jedno dete na svakih hiljadu u jednoj godini. Na sreću, većina ovih slučajeva su blagi. Međutim, otprilike jedno dete na svakih 10.000 će imati teži artritis koji neće nestati sam od sebe.

Akutni reaktivni artritis kod dece se može javiti nakon virusne ili bakterijske infekcije. Ovaj tip artritisa je često težak za kratko vreme, ali obično nestaje u roku od nekoliko nedelja ili meseci.

Lečenje

Cilj lečenja reaktivnog artritisa je da upravljate svojim simptomima i lečenje bilo koje osnovne infekcije koja još uvek može biti prisutna.

Lekovi

Ako je vaš reaktivni artritis izazvan bakterijskom infekcijom, lekar može prepisati antibiotik. Koji ćete antibiotik uzimati, zavisi od bakterija koje su prisutne.

Za simptome artritisa, lekar može preporučiti:

Nesteroidne anti-inflamatorne lekove. Oni dostupni na recep, poput indometacina (Indocin), mogu olakšati upalu i bol kod reaktivnog artritisa.

Kortikosteroide. Injekcija kortikosteroida u pogođenim zglobovima može smanjiti upalu i omogućava vam da se vratite na normalan nivo aktivnosti.

Lekove za reumatoidni artritis. Ograničeni dokazi ukazuju da lekovi kao što je sulfasalazin (Azulfidine), metotreksat (Trexall) ili etanercept (Enbrel) mogu olakšati bol i ukočenost za ljude sa reaktivnim artritisom.

Fizikalna terapija

Vežbe mogu da pomognu ljudima sa poboljšanjem funkcije zglobova. Fizioterapeut može da vas nauči specifičnim vežbama za vaše zglobove i mišiće. Vežbe jačanja su od značaja za razvoj mišića oko vaših pogođenih zglobova, koji povećavaju potporu zglobovima. Izvođenje vežbi za opseg kretanja može da poveća fleksibilnost zglobova i smanji ukočenost.

Trajanje

Kao što smo rekli, trajanje reaktivnog artritisa ili Reiterove bolesti se obično odnosi na simptome koji dolaze i odlaze, i na kraju nestaju u roku od 12 meseci.

Većina ljudi sa reaktivnim artritisom se potpuno oporavi od početnih akutnih simptoma i mogu da se vrate redovnim aktivnostima nekoliko meseci nakon što se pojavljuju prvi simptomi. U takvim slučajevima, simptomi artritisa mogu trajati i do godinu dana, iako su obično veoma blagi i ne ometaju svakodnevne aktivnosti. Neki ljudi sa reaktivnim artritisom će imati hronični (dugoročni) artritis, koji je obično blag. Studije pokazuju da će između 15 i 50% pacijenata ponovo razviti simptome negde posle početne ‘’baklje’’ simptoma. Moguće je da takvi recidivi budu uzrokovani ponovnim infekcijama. Bol u leđima i artritis su simptomi koji će se najčešće ponovo pojaviti. Nekoliko pacijenata će imati hronični, teški artritis koji je teško kontrolisati sa tretmanom i može izazvati oštećenja zglobova.