Kortikosteroidi upotreba i neželjena dejstva (mast, kreme)

Šta su kortikosteroidi ?

Kortikosteroidi su steroidni hormoni koji su ili proizvedeni od strane tela ili su veštački.

Sistemski kortikosteroidi se odnose na kortikosteroide koji se daju oralno ili injekcijom i distribuiraju se po celom telu. Oni ne uključuju kortikosteroide koji se koriste za oči, uši, nos ili na koži ili da se udišu, iako male količine ovih kortikosteroida mogu da se apsorbuju u telu.

Prirodni kortikosteroidi

Prirodni kortikosteroidi su hormoni kore nadbubrežne žlezde, derivati holesterola, koji u našem organizmu imaju veliki broj fizioloških, kao i farmakoloških funkcija. Međutim, danas su razvijeni sintetički (veštački) derivati prirodnih kortikosteroida kojima su neke farmakološke osobine pojačane, a druge potisnute.

kortikosteroidi

Prirodni kortikosteroidi, hidrokortizon (Cortef) i kortizon, proizvode se u spoljašnjem delu nadbubrežne žlezde poznatom kao korteks (otuda naziv kortikosteroidi).

Prirodni kortikosteroidi su klasifikovani kao:

glukokortikoidi, imaju anti-inflamatorno dejstvo (glavni predstavnik je kortizol ili hidrokortizon, a tu su još i kortizon i kortikosteron), suzbijaju zapaljenje i imunitet i pomažu u razgradnji masti, ugljenih hidrata, proteina; takođe su odgovorni i za dugoročno prilagođavanje organizma na stresne situacije

mineralokortikoidi (glavni predstavnik je aldosteron, hormon koji pojačava reasorpciju natrijuma u bubrežnim kanalićima i izbacivanje kalijuma u urin; a tu je i kortikosteron) regulišu ravnotežu soli i vode u organizmu.

Sintetički kortikosteroidi imitiraju akcije prirodnih kortikosteroida i mogu se koristiti kao zamena kortikosteroida kod osoba sa nadbubrežnim žlezdama koje nisu u mogućnosti da proizvedu dovoljne količine kortikosteroida, međutim, češće se koriste u većim dozama za lečenje bolesti imuniteta, upale ili ravnoteže soli i vode.

Terapija kortikosteroidima        

Kortikosteroidna terapija se koristi za lečenje velikog bropja bolesti. Kortikosteroidi koji pripadaju klasi glukokortikoida utiču na organizam na nekoliko načina, ali se koriste uglavnom zbog njihovog jakog anti-inflamatornog efekta i u uslovima koji se odnose na funkcije imunološkog sistema, kao što su:

  • artritis (npr. reumatoidni artritis )
  • kolitis (ulcerativni kolitis i Kronova bolest)
  • astma
  • bronhitis
  • neke situacije koje uključuju osip na koži
  • alergijska ili zapaljenska stanja koja obuhvataju nos i oči.

Glukokortikoidni kortikosteroidi se koriste za lečenje sistemskog lupusa, ozbiljne psorijaze, leukemije, limfoma, idiopatske trombocitopenijske purpure i autoimune hemolitičke anemije. Terapija kortikosterioidima, koja podrazumeva upotrebu glukokortikoida, takođe se koristi za suzbijanje imunog sistema i sprečava odbacivanje kod ljudi koji su prošli transplantaciju organa, kao i za mnoge druge uslove.

Fludrokortizon (Florinef), moćni sistemski oralni mineralokortikoidni kortikosteroid se koristi za lečenje Adisonove bolesti i bolesti koje izazivaju gubitak soli kao kongenitalna adrenalna hiperplazija. Takođe se često koristi za lečenje stanja niskog krvnog pritiska (hipotenzija).

Kortikosteroidne kreme         

Topikalne kortikosteroidne kreme i masti se primenjuju na koži da smanjuju zapaljenje u uslovima poput ekcema, dermatitisa i alergijske reakcije kože. Oni uključuju lekove kao što su hidrokortizon, betametazon i Clobetasol.

Kortikosteroidne masti su više masne od krema. One su bolje ako je vaša koža suva, dok je hidriranu kožu najbolje tretirati sa kremom. Koristeći kortikosteroidni krem ili mast omogućavate da lek koji se nanosi direktno deluje u zapaljenom području kože.

Najvažnije što treba da zapamtite sa lokalnim kortikosteroidnim kremama i mastima je da ih primenite u veoma tankom sloju. Ovo smanjuje količinu apsorbcije kroz kožu u telo.

Kako da koristite kortikosteroidne kreme ili masti?

Oprati obolelo područje kože dobro i isprati svaki trag sapuna ili sredstvs za čišćenje.

Osušite kožu tapkanjem peškirom, nikako trljanjem.

Nanesite kremu ili mast, tanko i ravnomerno na obolelo mesto.

Nežno masirajte kremu ili mast u kožu dok se sve ne upije.

Operite ruke nakon nanošenja kreme ili masti, osim ako su ruke obolela površina koju ste tretirali.

Lokalne kortikosteroidne kreme ili masti ne treba primenjivati više od dva puta dnevno i jednom dnevno često može biti dovoljno. Pratite uputstva svog lekara ili farmaceuta.

Ako koristite druge kreme, masti ili losione za upotrebu na istom području kože, treba ostaviti oko pola sata između primene svakog od njih tako da se oni ne mešaju na koži.

Kortikosteroidi nuspojave         

Kortikosteroidi imaju mnogo neželjenih efekata koji mogu biti blagi ili ozbiljni. Ovi neželjeni efekti su očigledniji kada se kortikosteroidi koriste u višim dozama ili tokom dužeg vremena. Kada je štetnost kortikosteroida u pitanju, navešćemo samo neke od nuspojava upotrebe ovih lekova.

Nuspojave kortikosteroida:

  • zadržavanje natrijuma (soli) i tečnosti u telu, što može izazvati dobijanje na težini ili oticanje nogu (edem)
  • visok krvni pritisak
  • gubitak kalijuma
  • glavobolja
  • slabost mišića
  • nadutost lica
  • rast dlaka na licu
  • stanjivanje kože i lako dobijanje modrica na koži
  • sporo zarastanje rana
  • glaukom
  • katarakta
  • čir na želucu i dvanaestopalačnom crevu
  • gubitak kontrole dijabetesa
  • nepravilnost menstrualnog ciklusa
  • “Buffalo Hump,” uslov opisan kao nakupljanje masti na dnu vrata.

Duža upotreba kortikosteroida može izazvati gojaznost, usporavanje rasta kod dece, pa čak i dovesti do grčeva i psihijatrijskih poremećaja. Prijavljeni psihijatrijski poremećaji uključuju depresiju, euforiju, nesanicu, promene raspoloženja i promene ličnosti. Psihotična ponašanja su takođe prijavljena.

Kortikosteroidi, jer potiskuju imuni sistem, mogu da dovedu do povećanja stope infekcija i smanjiti efikasnost vakcina i antibiotika.

Dugoročno korišćenje kortikosteroida može dovesti do osteoporoze koja može dovesti do frakture kostiju.

Atrofija nadbubrežne žlezde može biti uzrokovana dugoročnim korišćenjem kortikosteroida, što dovodi do nemogućnosti organizma da proizvede kortizol, prirodni kortikosteroid tela, kada se prekine sa upotrebom sistemskih kortikosteroida.

Još jedan uslov koji može rezultirati iz dugoročnog korišćenja kortikosteroida je adrenalna nekroza zglobova kuka, veoma bolno i ozbiljno stanje koje može zahtevati operaciju. Bilo koji simptomi bola kuka ili kolena kod ljudi koji uzimaju kortikosteroide zahtevaju hitnu lekarsku pomoć.

Ne treba naglo prekinuti sa upotrebom kortikosteroida nakon duže upotrebe, jer to može dovesti do krize nadbubrega zbog nemogućnosti organizma da luči dovoljno kortizola da nadomesti povlačenje. Mučnina, povraćanje i šok su prijavljeni neželjeni efekti nadbubrežne krize.

Kortikosteroidi u trudnoći

Da li su bezbedni kortikosteroidi u trudnoći? Sistemski kortikosteroidi nisu teratogeni (ne izazivaju malformacije kod fetusa). Trudnice koje primaju terapiju kortikosteroidima trpe iste neželjene efekte i koristi kao i žene koje nisu trudne. Kliničko iskustvo ne pokazuje nikakve abnormalnosti kod dece od strane majki tretiranih sa uobičajenim dozama kortikosteroida prednizona i metilprednizolona tokom trudnoće, ali može doći do prevremene rupture amnionske membrane i niske porođajne težine deteta. Betametazon i deksametazon se koriste za lečenje fetusa. Vrlo malo kortikosteroida koje proguta majka ulazi u njeno mleko tokom dojenja.

Kortikosteroidna terapija u trudnoći je posebno važna za kontrolisanje aktivne bolesti majke; za lečenje bebe u materici koja pati od karditisa povezanog sa neonatalnim lupusom; u jačim dozama (kod pacijenata koji su tretirani kortikosteroidima) za porođaj, i pre porođaja, da izazove sazrevanje pluća fetusa.

U svakom slučaju, kada su kortikosteroidi u trudnoći u pitanju, nikako ih nemojte uzimati na svoju ruku, nego se uvek prvo konsultujte sa lekarom.